Veoma je važno da preživar, pored koncentrovane hrane, obavezno ima i kabasti deo, tj deo koji sadrži celulozu, a koja je neophodna za samo preživanje, zbog specifičnosti želudca - to može biti i seno slabijeg kvaliteta, slama koja se izmiksa, pa preživar sve što mu je potrebno za 24 sata dobije u svom obroku. Unos koncentrovane hrane zavisi od potrebe zbog koje se životinja gaji.
Tako na primer, ako ste se opredelili za proizvodnju mleka, vaša krava mora imati dobro izbalansiran i izmiksovan obrok. Taj obrok mora da ima određenu količinu vitamina i minerala koji pogoduju njenom zdravstvenom stanju i imunitetu, kao i samoj produkciji mleka. To znači da, ukoliko je kabasta hrana boljeg kvaliteta, smanjuje se koncentrovana hrana i obrnuto, ali u pravilnom odnosu. Taj obrok u sebi treba da sadrži proteine, ugljene hidrate, masti, minerale, zatim premiks, koji u sebi sadrži neke aminokiseline koje će da pospeše organizam, određen procenat vitamina i mikro i makro elemenata gde je bitan odnos forfora, kalcijuma i magnezijuma. Kukuruz i ovas će omogućiti ugljenohidrantna hraniva, zato je važan i proteinski deo kao što su suncokret, lucerka i soja. Kad je životinja u intenzivnoj proizvodnji, onda je potrebno da ima izbalansiran obrok, jer bi svaki disbalans, bilo kog segmenta u hrani, imao loš odraz na proizvodnju, pa je moguće da krava proizvodi manje mleko, prestaje da jede, jer menja opšte stanje i slično.
Neizbalansiranost obroka može dovesti i do kasnih i tihih ciklusa. Nedostatak fosfora uticaće na pojavu cista na jajnicima, što dovodi to otežanja začeće.
S druge strane, kod tova junadi, koncentrovana hrana zauzima primat. Tu je odnos koncentrovane hrane viši u odnosu na seno, jer se junadima daje koliko hoće da jedu koncentrovanu hranu, da bi mogli da imaju apetit, a kabasto im služi lakše svare ono što pojedu. Razlog ovome je činjenica da se u želudcima preživara nalaze infuzorije - mikroorzanizmi koji se tu fiziloški nalaze i vare hranu koju preživar unese. Da bi uopšte i vario, mora da ima celulozu koja se nalazi u senu, slami, šaši. Sve su to hraniva koje je stočar u obavezi da daje, pored koncentrovanih, jer u suprotnom, bez kabastog dela obroka, može doći do problema.
Previše koncentrovane hrane može dovesti do indigestije ili naduna, smanjenog preživanja, slabijeg iskorišćavanja hrane, dijareje i opšteg prestanka rada želudca. Naduni, usled previše koncentrovane hrane, mogu biti akutni i perakutni koji jako brzo nastupaju, a gde se životinja veoma brzo može uguši. U ovoj situaciji želudac pritiska dijafragmu koja može da pukne usled ugušenja. Tada se mora brzo reagovati, da se rastereti životnja gasovima i da smanji pritisak želudca na pluća i srce i da bi povratio životinju, tako što se buši sa leve strane u predelu gladne jame ili sondiranje od usta do želudca. Ukoliko se desi da dođe do naduna dok je životinja gravidna, može doći do pobačaja ili prevremenog porođaja.
Pored viška koncentrovane hrane, probleme sa zdravstevnim stanjem životinje može izazvati i mokro ili trulo seno, kisela ili hladna silaža ili loše odabrana hraniva. Taj disbalans se loše odražava na zdravstveno stanja životinje. Prema tome, da bi se izbegli svi problemi zdravstvenog, reproduktivnog ili produktivnog stanja preživara, vrlo je važno obezbediti svom grlu izbalansiran obrok sa svim hranljivim elementima.